�TO SU PRA�UME? Tropske pra�ume su se po�ume s visokim drve�em, ugriju klimu, i podijeli ki�e. U nekim pra�umama ono ki�i vi�e od jedno in�a svaki dan! Pra�ume su prona�ene u Africi, Azija, Australija, i sredi�nja i Ju�na Amerika. Najve�a pra�uma u svijetu je Amazona pra�uma. GDJE SU PRA�UME JE LOCIRAO? Pra�ume su prona�ene u tropskim predjelima, regija izme�u Jar�eve Obratnice i Rakove Obratnice. U tome regionalno sunce je vrlo jako i sja otprilike isti iznos vremena svaki dan tijekom cijele godine je napravio klimatski ugrije i staja. Mnoge dr�ave imaju pra�umu. Dr�ave s najve�im iznosom pra�ume su: Brazil Kongo, demokratska Republika Peru Indonezija Kolumbija Papua Nova Gvineja Venecuela Bolivija Meksiko Surinam �TO NAPRAVI PRA�UMU? Svaka pra�uma je jedinstvena ali postoje odre�ena obli�ja uobi�ajen za sve tropske pra�ume. Mjesto: pra�ume le�e u " tropski predjeli " Ki�a: pra�ume prime najmanje 80 in�a ki�e godi�nje Pokriju Baldahinom: pra�ume imaju pokriju baldahinom �to je sloj ogranaka i li��a su formirala pored blisko su ostavila razmak pra�uma drve�e. Ve�ina bilje i �ivotinje u pra�umi �ive u pokriju baldahinom. Pokriju baldahinom mo�e biti 100 stopala nad tlom. Biolo�ka Raznovrsnost: pra�ume imaju visoku razinu biolo�ke raznovrsnosti ili biolo�ka raznovrsnost. Biolo�ka raznovrsnost je ime za sve �ivu�e stvari - kao bilje, �ivotinje, i gljivice - prona�en u ekosustavu. Znanstvenici vjeruju da oko polovice bilja i �ivotinja osnuju na zemlji' SU kopnenu povr�inu �ivi u pra�umama. simbiotski odnosi izme�u vrste: vrsta u pra�umi �esto sura�uje. Simbiotski odnos je odnos gdje dvije razli�itih vrsta koristi pored pomaganja me�usobno. Na primjer neko bilje proizvede� male ku�ne strukture i �e�er za mrave. Zauzvrat mravi za�tite bilje od drugih insekata koji ne bi li mogli postojati �eljeti se hraniti li��a postrojenja. �TO JE POKRIJU BALDAHINOM? U pra�umi najvi�e postrojenje i �ivotinjski �ivot nije prona�en na �umskog poda ali u lisnat svjetski znano kao pokriju baldahinom. Pokriju baldahinom, koji mo�e biti preko 100 stopala nad tlom, se sastoji od preklapaju�ih ogranaka i li��a pra�ume drve�a. Znanstvenici procijene da 70-kutni element 90 stupnjeva �ivotni u pra�umi je prona�en u drve�u je napravio ovaj najbogatiji habitat za postrojenje i �ivotinjski �ivot. Mnoge poznate �ivotinje uklju�uju�i majmune, love �abe, gu�teri, love ptice, vijuga, lijenosti, i male ma�ke su prona�ene u pokriju baldahinom. Okoli� od pokrije baldahinom je vrlo razli�it od okoli�a �umskog poda. Tijekom dana, pokriju baldahinom je su�ilo i vru�e nego drugi dijelovi �ume i bilja i �ivotinje koje �ive postoje posebno su prilagodile do�ivotno u drve�u. Na primjer, jer iznos li��a u pokrije baldahinom mo�e u�initi te�ak vidjeti vi�e od nekolikog stopala, mnogi pokriju baldahinom �ivotinje se oslone na glasne pozive ili lirske pjesme za priop�avanje. Razmaci izme�u drve�a zna�e da ne�to pokriju baldahinom �ivotinje lete, klize, ili skok se seliti u kro�njama. Znanstvenici �eznu su bili zainteresiran za u�enje pokriju baldahinom ali zbog visine pra�ume drve�a istra�ivanja je bila te�ko donedavno. Danas postoje posebne prostore s u�etom premoste, se penje po ljestvama, i se izdi�u pomo� znanstvenici otkriti tajne od pokriju baldahinom. Pokriju baldahinom su samo jedan nekoliko vertikalnih slojeva u pra�umi. Pogleda na dijagramu lijevo vidjeti druge slojeve (preobilnost, nedovoljno opskrbiti, grm sloj, i �umski pod). PRA�UMA POD Li��a od pokriju baldahinom naprave sloj tla pra�ume su �esto tama i vla�no mjesto. Me�utim, unato� njegovoj konstanti za�tite od svjetla, pra�uma pod je va�an dio �umskog ekosustava. �umski pod je gdje dekompozicija se doga�a. Dekompozicija je proces �ime ras�lanjiva�i kao gljivice i mikroorganizmi se pokvare mrtvo bilje i �ivotinje i recikliraju klju�ne materijale i hranjive tvari. Mnogi najve�e pra�ume �ivotinja su prona�eni na �umskog poda. Neki od ovi uklju�uju slonove, tapiri, i jaguar. ZA�TO PRA�UME IMAJU TAKO MNOGO VRSTE BILJA I �IVOTINJA? Tropske pra�ume nosiva najve�a razli�itost �ivih organizama na zemlji. Iako oni pokriju manji od 2 povr�ine Zemlje, pra�ume smjeste vi�e od 50 bilja i �ivotinja na zemlji. Ovdje su neki primjeri bogatstva pra�uma: pra�ume imaju 170,000 svijeta 250,000 poznavane biljnu vrstu Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave imaju 81 vrsta �aba, dok Madagaskar �to je manji nego Teksa�ki, ne bi li mogao postojati imati 300 vrsta. Europa ima 321 leptirovih vrsta, dok park u pra�umi peruanski (MANU Nacionalan Park) ima 1300 vrsta. Pra�ume imaju obilje bilja i �ivotinja za sljede�e razloge: Klima: jer pra�ume su smje�tenom na tropske regije, oni prime mnogo sun�anog svjetla. Ovo sun�ano svjetlo se obrati prema energiji od bilja kroz proces fotosinteze. Od postoji mnogo sun�anog svjetla koje zna�i postoji mnogo energije u pra�umi. Ova energija je smje�tena u tvorni�ka vegetacija �to je jedena pored �ivotinja. Jer postoji mnogo hrane postoje mnogu vrstu bilja i �ivotinja. Pokriju Baldahinom: pokriju baldahinom strukturiraju pra�ume sredstava postoje vi�e stavi za bilje rasti i �ivotinje �ivjeti. Pokriju baldahinom nudi nove izvore hrane, prikriju, i potajnice, daju drugi svjetski za interakciju s izme�u razli�ite vrste. Na primjer postoje bilje u pokriju baldahinom su nazvali bromeliads koji spreme vodu u njihovim li��ima. �ivotinje kao �abe koriste ove d�epove vode za lov i polaganje njihova jaja. Jaguar Blue and yellow macaw Chameleon (lizard) Green parrot Orangutan Silverback (adult male) Gorilla Poison arrow frog Cassowary Caterpillar Green tree python Monkey frog Metallic beetle Forest elephant Iguana Monkey frog Owl butterfly PRA�UMA SISAVCI Tropske pra�ume su smjestiti mnoge vrste sisavaca. PRA�UMA LOVI PTICE Tropske pra�ume su smjestiti mnoge vrste ptica. Pra�uma Gmazovi & Vodozemci Tropske pra�ume su smjestiti mnoge vrste gmazova i vodozemaca. Pra�uma riba Tropska pra�uma zalije - uklju�uju�i rijeke, poto�i�i, jezera, i ritovi - su dom prema ve�ini slatkovodna riba vrsta. Amazona Bazen samo ima preko 3000 poznatih vrsta i mogu�e toliko neidentificirane vrste. Mnogi tropske ribe su dr�ali unutra slatkovodni akvariji su izvorno od pra�ume. Riba kao Angelfish, neonski tetra, Disk, i zajedni�ke alge-jeda�i morski pauk si od tropskih �uma Ju�ne Amerike, dok Daniel, Gouramis, sijamska Borba Riba (ili Bettany), i Klaun Tikvu�a si od Azije. Pra�uma insekti Ve�ina �ivotinjske vrste osnuju u pra�umi su insekti. Oko jedno kvartala svih �ivotinjskih vrsta kojih su nazvale i je opisala pored znanstvenika su bube. Gotovo 500,000 vrste buba su poznat postojati. PRA�UMA NASTANI� Tropske pra�ume su ku�i plemenski ljudi koji se osloniti na njihovo okru�enje za hranu, prikriju, i ljekovi. Danas vrlo malo �umski ljudi �ive u tradicionalnim na�inima najvi�e su bili maknuti od vanjskih naseljenika ili je bio prisiljen na se odreknu njihove stilove �ivota od vlada. Preostalih �umskih ljudi, Amazona podr�i najve�e populacije, iako ovi ljudi tako�er, su bili zbijeni od modernog svijeta. Dok ja mirno kori�tenje na �ume za tradicionalan lov i skup, najvi�e Indijanci, kao ovi ljudi su pozvan, rastu usjeve (kao banane, manioka, i ri�a), koristi zapadnu robu (kao metalni lonci, pomi�e, i alati), i naprave stalni gosta cupkaju prema radi�ima i gradovi donijeti hranu i robe prodavati. Jo� uvijek ovi �umski ljudi mogu u�iti nas puno oko pra�ume. Njihovo poznavanje ljekovito bilje je koristilo za postupanje bolest je nedostignuta i oni imaju veliko razumijevanje ekologije Amazone pra�ume. U Africi postoje doma�e lu�ane ponekad poznavani kao pigmeji. Najvi�i ovih ljudi, poznat i kao Mbuti, rijetko prema�uje 5 stopala u visini. Njihova mala veli�ina omogu�i ja se seliti �umu efikasnije nego vi�i ljudi. VELIKE CIVILIZACIJE U PRA�UMI Danas najvi�e lu�ani �ive u malim sporazumima ili vr�e selila�ki lov i skup. U pro�losti, tropske pra�ume i okolna podru�ja su podr�ala velike civilizacije vole Maye, Inke, i Asteci koji su razvili slo�ena dru�tva i na�injeni veliki doprinosi prema znanosti. Ove velike civilizacije su se suo�ile s neke od istih ekolo�kih problema (pretjeran �umski gubitak, erozija zemlji�ta, prenapu�enost, oskudijeva vodoopskrbe) da mi se suo�imo s danas. Za Mayu, �teta prema okoli�u ne bi li mogla postojati imati biti ovolik �to se ti�e uzroka njihov pad. LJEKOVITO TVORNI�KO POZNAVANJE DOMA�I LJUDI Jedan od najuzbudljivija podru�ja istra�uju u tropskim �umama su ethnobotany �to je prou�avanje kako ljudi koriste mje�tanina posade prema �a��enju bolesti i bolesti. �umski ljudi imaju nevjerojatno poznavanje ljekovito bilje s ljekovima za sva od zmije grize prema tumorima. Do sada mnogi prepisanih lijekova su koristili u zapadnom svijetu su bili dobijeni iz iz posade i 70 bilja su identificirale kao su imale anti-rak karakteristike od AMERI�KOG nacionalnog Instituta Za borbu protiv raka su prona�ene samo u tropskoj pra�umi. Tipi�no poznavanje ljekovito bilje je prono�eno prakticirati �amanizam ili " vra� "sela. prakticirati �amanizam lije�i bolestan �esto tijekom pomno izra�enih ceremonija i obredi pomo�u bilja su razumjeli iz okolna �uma. �TO SE DOGODIO PREMA MJE�TANINU NASTANE AMAZONE? Prije otkri�a Novog Svijeta od Christophera Kolumbija u XV stolje�u, je procijenio 7-10 milijunskih Indijanaca (uvjet za ameri�ke uro�ene ljude) je �ivio u ameri�kim pra�umama, pola ja u Brazilu. Veliko gradovi su postojali u andezit i Amazona je podr�ala poljoprivredna dru�tva. Dolazak Europljana je donio kraj doma�e civilizacije u sredi�njoj i Ju�noj Americi. Europljani su nosili bolesti koje su ubile milijune Indijanaca i unutar 100 godina dolaska ovih outsidera, Indijanac populacija se reducirala pored kutni element 90 stupnjeva . Ve�ina pre�ivjeli doma�i ljudi su �ivjeli u unutra�njosti �ume: ili je gurao tamo od Europljana, ili tradicionalno �ivot tamo u manjim grupama. ZADIRKUJE U PRA�UMI Dok ja ne gledaju TV, koriste Internet, ili se igraju video igre, zadirkuju u pra�umi u�ine mnoge istih stvari vjerojatno vi u�inite. Oni se igraju s prijateljima, poma�u njihove obitelji sa svakodnevnim poslovima, i odu u �kola. Od " pra�uma zadirkuje " �iv bli�e prema prirodnom nego prosje�no ameri�ko dijete, oni u�e stvari koje su od pomo�i u okoli�u oko ja. Od rane dobi mnoga djeca u�e kako pecati, lov, i prikupljeni materijali i hrana od �ume. Umjesto idu�i na u igrali�te ili trgova�ki centar iz �ale, djeca mjestimice kao Amazona potro�i� ve�inu njihovo vrijeme na otvorenom igranje u �umi i u rijekama i potocima. ZA�TO SU PRA�UME VA�AN? Pra�ume su va�an prema globalnom ekosustavu. pra�uma daju dom prema mnogom bilju i �ivotinje poma�u stabilizirati svjetsku klimu za�tite protiv poplave, su�a, i erozija su izvor za ljekove i hranu nosivi plemenski ljudi i su zanimljivo mjesto prema posjetu PRA�UME POMA�U STABILIZIRATI KLIMU Pra�ume poma�u stabilizirati svjetsku klimu od upijaju�eg uglji�nog dioksida od atmosfere. Prekobrojan uglji�ni dioksid u atmosferi je vjerovan pridonijeti klimatskoj promjeni kroz globalno zagrijavanje. Stoga pra�ume imaju va�an u oslovljavanju globalno zagrijavanje. Pra�ume tako�er utje�u na lokalne vremenske uvjete od kreiranja ki�e i je moderirala temperature. PRA�UME DAJU DOM ZA BILJE I �IVOTINJSKI SVIJET Pra�ume su ku�i prema velikom broju svjetsko postrojenje i �ivotinje vrsta, uklju�uju�i mnoge ugro�ene vrste. Kao �ume su smanjene, mnoga vrsta je osu�ivana prema izumiranju. Ne�to pra�uma vrsta mo�e samo pre�ivjeti u njihovom prirodnom habitatu. Zoolo�ki vrtovi ne mogu spasiti sve �ivotinje. PRA�UME POMA�U ODR�ATI VODENI CIKLUS Pra�ume poma�u odr�ati vodeni ciklus. U skladu s U.S. Geolo�ki Pregled, "vodeni ciklus, poznat i kao hidrolo�ki ciklus, opi�e kontinuirano kretanje vode na, gore, i ispod povr�ine Zemlje." Uloga pra�uma u vodenom ciklusu je dodati vodu prema atmosferi kroz proces transpiracije (gdje oslobode vodu od njihovih li��a tijekom fotosinteze). Ova vlaga pridonese prema oblikovanju ki�nih oblaka koji oslobode vodu izdaju pra�umu. U Amazoni, 50-80 vlage ostanu u ekosustavu vodeni ciklus. Kada �ume su smanjene, manja vlaga je u�e u atmosferu i ki�a pada i ponekad dovodi do su�a. PRA�UME SMANJE EROZIJU Korijenje pra�ume drve�a i vegetacije poma�e� usidriti tlo. Kada drve�e su smanjena nema du�e bilo �to za�tititi tlo i tla su brzo su isprala s ki�om. Proces od ispiru�i tla je poznata kao erozija. Kao tlo je zalijevano u rijeke uzrokuje probleme za ribu i ljude. Riba trpi� jer voda postane je pomutila, dok ljudi imaju problema su plovili plovni putovi to su pli�i zbog pove�anog iznosa prljav�tine u vodi. U me�uvremenu Farmers izgubi� povr�inski sloj tla odnosno va�an za rastu�e usjeve. ZA�TO SU PRA�UME SU NASTRADALI? Svake godine podru�je pra�uma veli�ina New Jerseya je smanjena i je uni�tila. Bilje i �ivotinje taj priu�en �ivi u ovim �umama bilo koji kalup ili mora prona�i novu �umu prema pozivnom njihovom domu. Za�to su pra�ume je nastradalo? Ljudi su glavni uzrok pra�ume uni�tenja ili sje�a �uma. Ljudi smanje pra�ume za mnoge razloge, je uklju�ivao: drvo za oba drva i drvo za izradu otpusti poljoprivreda za oba mala i velika poljoprivredna gospodarstva zemlja za lo�i Farmersa koji ne ima bilo gdje ina�e �ivjeti ispasi�te za stoku i izgradnja cesta UPIS I DRVO BERBA U PRA�UMI Jedno od vo�enje uzrokuje pra�ume uni�tenja ubilje�i. Mnoge vrste drvenog su koristile za namje�taj, podni materijal, i konstrukcija je �ena od tropskih �uma u Africi, Azija, i Ju�na Amerika. Od kupnje odre�eni drveni proizvodi, nastane mjestimice kao Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave su izravno pomaganje prema uni�tenju pra�uma. Dok upis mo�e biti izvr�en na na�in da smanji �tetu prema okoli�u, najvi�e ubilje�iti pra�umu je vrlo destruktivan. Velika drve�e su smanjena i je vukao kroz �umu, dok prilazi otvore daljinska �umska podru�ja prema poljoprivredi od lo�eg Farmersa. U Africi logiraju�i radnicima �esto se oslone na " Bu�man " za protein. Oni love �ivotinjski svijet kao gorile, jelen, i �impanze za hranu. Istra�ivanje je prona�lo da broj vrsta osnuje� u je ubilje�ila pra�umu je mnogo ni�e nego broj osnuje� u netaknutoj primarnoj pra�umi. Mnoge pra�ume �ivotinje ne mogu pre�ivjeti u promijenjenom okoli�u. Mje�tani �esto se oslone na berbu drven za pra�ume za ogrjev i gra�evinski materijali. U pro�losti takvi obi�aji nisu osobito o�te�ivanje prema ekosustavu. Me�utim, danas u podru�jima s velikim ljudskim populacijama, su�ti brojevi ljudi skupljaju�i drvo od podru�ne pra�ume mogu biti vrlo o�te�ivanje. Na primjer �ume oko izbjegli�ki logori u sredi�njoj Africi (Ruanda i Kongo) su bili virtualno su skinuli svih drve�a u nekim podru�jima. POLJOPRIVREDA U PRA�UMI Svake godine tisu�e milja pra�ume nastradaju za poljoprivredno kori�tenje. Dvije glavnih grupa odgovoran za pretvaranje pra�umu u farmu sirotuju Farmersa i korporacije, Lo� Farmers u mnogim dijelovima svijeta se osloni na uklanjaju�i pra�umu prema napojnim njihovim obiteljima. Bez pristupa prema bolje poljoprivrednim zemlji�tima, ovi ljudi kori�tenje snizi�- i-zapaliti jasne zakrpe �ume skra�eno-tri izvu�ena broja razdoblje vremena. Tipi�no, oni obrade zemlju kr�evina za par godine prije tla se iscrpe hranjivih tvari i oni moraju prije�i na novu zakrpu �ume. Poljoprivredne trupe o�iste vi�e pra�uma nego ikada prije, posebno u Amazoni gdje veliki traktovi pra�ume se obrate u soju poljoprivredna gospodarstvo. Ne�to stru�ne javnosti vjeruju da Ju�na Amerika jednog dana �e imati podru�je farma koja se natje�e taj ameri�kog Srednjeg Zapada. Mnogo ove farme �e do�i na tro�ak Amazona pra�uma. STOKA U PRA�UMI �i��enje za sto�an pa�njak je glavni uzrok sje�e �uma u Amazoni i Brazilu sada proizvodi vi�e govedina nego ikada prije. Osim toga je sto�ario za hranu, mnogi zemljoposjednici koriste stoku pro�iriti njihove kopnene fondove. Od jednostavno plasiraju�i stoku na podru�ja �ume zemlje, zemljoposjednici mogu dobiti prava vlasni�tva na to zemlja. IZGRADNJA CESTA U PRA�UMI Cesta i cestovna konstrukcija u pra�umi otvori velika podru�ja za razvoj. U Brazilu, Trans-amazonit cesta je rezultirala u uni�tenju golemih podru�ja se po�umi pored lo�ih naseljenika, loggeri, i zemlja �pekulanata. U Africi, logiraju�i ceste da pristupiti ribokradice koji lov endagered �ivotinjski svijet kao " Bu�man " ili meso je prodalo prema gra�anstvima. ULOGA SIROMA�TVA U SJE�I �UMA Siroma�tvo se igra glavnu ulogu u sje�i �uma. Svjetske pra�ume su prona�ene u najlo�ijim podru�jima na planeta. Ljudi koji �ive u i oko pra�ume se oslone na ove ekosustave za njihov opstanak. Ja prikupljeno vo�e i drvo, lova�ki �ivotinjski svijet prema stavljenom mesu na tablice, i je pla�eno od trupa koje izvade sredstva od �umskih zemalja. Najvi�e ruralni siroma�ni nikad imaju opcije taj u zapadnim dr�avama uzmu zdravo za gotovo. Ovi ljudi skoro nikad imaju izbor oti�i u fakultet ili postanu lije�nika, tvorni�ki radnik, ili tajnik. Oni moraju �ivjeti na ra�un zemlja koja okru�i ja i koriste bez obzira na sredstva mogu prona�i. Njihovo siroma�tvo ko�ta cjelokupnog svijeta kroz gubitak tropskih pra�uma i �ivotinjskog svijeta. Bez brige za ovi ljudi pra�ume ne mogu biti spa�en. KAKO MO�E SPASITI PRA�UME? Pra�ume nestanu vrlo brzo. Dobra vijest je da postoje mnogo ljudi koji �ele spasiti pra�ume. Crna vijest spasi pra�ume ne ode u budi lagano. Ono �e uzeti napore mnogih ljudi sura�uju�i da bi osiguraju pra�ume i njihov �ivotinjski svijet �e pre�ivjeti za va�a djecu cijeniti i u�ivaju. Neke mjere za �tedljive pra�ume i, na �ire ljestvice, ekosustavi diljem svijeta su fokusirati na " DRVE�E ": U�e ostale oko va�nosti okoli�a i kako oni mogu pomagati spasiti pra�ume. Obnove su o�tetile ekosustave od sjetvenih drve�a na kopno gdje �ume su bile smanjene. Poti�u ljude �ivjeti u na�inu koji ne povrijedi okoli� Utvrde parkove za�tititi pra�ume i �ivotinjski svijet Podr�ka trupa kojih funkcioniraju u na�inima koji minimiziraju �tetu prema okoli�u �TEDNJA PRA�UMA KROZ OBRAZOVANJE Obrazovanje je kriti�an dio �tednje svjetskih pra�uma. Ljudi moraju vidjeti ljepotu i razumiju va�nost ovih �uma tako oni �e �eljeti za�tititi ja. Ekolo�ko obrazovanje bi trebalo se dogoditi i u zapadnim dr�avama vole Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave i u dr�avama koje imaju pra�umu kao Bolivija i Madagaskar. U Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama, ljudi trebaju razumjeti njihovu ulogu u gubitku pra�uma. Na primjer, kupnja odre�eni proizvodi kao mahagonij pridonese prema sje�i pra�uma u drugim dr�avama. Ako kao Amerikanci se trudimo u�iti oko okoli�a mo�emo razumjeti �to smo gubljenje kao pra�uma nestane. Mi mo�emo tako�er odlu�ivati kupiti proizvode i nosive trupe i organizacije koje poma�u pra�umu. U pra�umi dr�ave mje�tanima ponekad nemojte znaju za�to �ume su va�an. Kroz obrazovne programe ovi ljudi mogu u�iti da �ume daju klju�ne usluge (kao �ista voda) i su smjestiti bilje i �ivotinje osnuju nigdje ina�e u svijetu. Nekoliko djeca u mjestu kao Madagaskar zna� da lemuri nisu prona�eni u Americi. Oni su dosta sretan kada oni u�e da lemuri samo �ive u Madagaskaru. REHABILITIRAJU I OBNOVE PRA�UME U poku�avanju za�tititi pra�ume mi trebamo tako�er pogledati kako o�te�ene �ume mogu vratiti zdravlje. Dok je nemogu�e posaditi nanovo pra�uma, neke pra�ume mogu se oporaviti nakon su bili smanjeni - posebno ako oni imaju neku pomo� kroz sa�enje drve�a. U nekim slu�ajevima su tako�er mogu�e za upotrebu iskr�ene zemlje za pobolj�ane obrasce poljoprivrede tako mogu dati hranu za ljude �ivot blizu. Kada ovi ljudi imaju hranu ne�e trebati smanjiti vi�e se po�umiti tvorni�ke usjeve. Jedno obe�avaju�e podru�je istra�ivanje pogleda prastara dru�tva koja su �ivjela u Amazoni pra�umi prije dolaska Europljana u XV stolje�u. Naizgled ove populacije su bile sposoban obogatiti pra�umu zaprljaju, �to je obi�no prili�no siroma�ni, pomo�u drvenog ugljena i �ivotinjske kosti. Od sve boljeg tla kakvo�e, veliko podru�je Amazona koja je bila iskr�en bi mogla biti kori�tenu podr�ku poljoprivreda. Ovaj bi mogao pomagati smanjiti pritisak na pra�ume podru�ja za poljoprivredno zemlji�te. Sljede�i, " terra krinka " tlo kao je pozvan, bi mogla biti kori�ten poma�u se boriti globalno zagrijavanje od ono upije uglji�ni dioksid, va�an stakleni�ki plin. POTI�U LJUDE �IVJETI U NA�INIMA DA NEMOJTE POVRIJEDE OKOLI� Klju�ni dio prema �tedljivim pra�umama i okoli� poti�e sve ljude �ivjeti u na�inima koji �ine manje naude prema svijetu oko ja. Voza�ko gorivo u�inkoviti automobili, o�uvati vodu, isklju�iti svjetla kada vi ne trebate ja, i recikliraju�i su svi na�ini taj i svoj obitelj mo�e smanjiti va�e djelovanje na okoli�a. �to mo�e u�initi prema pomo�i okoli�u? U pra�umi dr�avama mnogi znanstvenici i organizacije rade pomo� mje�tani �ivjeti u na�inima koji uzrokuju manje o�tete prema okoli�u. Neki ljudi pozivna ova ideja " odr�ivi razvoj." Odr�ivi Razvoj ima cilj pobolj�avanja �ivota ljudi dok istovremeno za�tita okoli�a. Bez pobolj�avanja izdr�avanja ljudi �ive�i u i oko pra�ume su vrlo te�ke za�tititi parkove i �ivotinjski svijet. O�uvanje mora biti u kamata mje�tana izrade parkova raditi. UTVRDE PARKOVE KOJI ZA�TITE PRA�UME I �IVOTINJSKI SVIJET Kreiranje je za�titilo podru�ja kao nacionalni parkovi su velik na�in spasiti pra�ume i drugi ekosustavi. Za�ti�ena podru�ja su mjesta koja prime za�titu zbog njihov ekolo�ki ili kulturna vrijednost. Op�enito je za�titio podru�ja su upravljan od vlada i kori�tenje parkira� rend�ere i za�tite nametnuti re�ime parka i za�tite protiv ilegalnih aktivnosti kao lov i sje�a drve�a. Dana�nji parkovi za�tite mnoge svjetske najugro�enije vrste. �ivotinje kao Pande su prona�ene samo u za�ti�enim podru�jima. Parkovi su najuspje�niji kada oni imaju podr�ku mje�tana �ive�i u i oko za�ti�eno podru�je. Ako mje�tani imaju su se zanimali za park mogu formirati " dru�tvenu stra�u " koja za�titi park od ilegalnog upisa i �ivotinjski svijet po�iraju�i. U�inkovit na�in za�tititi pra�ume je uklju�ivati domoroda�ka stanovni�tva u parku upravi. Domoroda�ka stanovni�tva znaju vi�e oko �ume nego itko i ima se zanimao za o�uvanje kao u�inkovit ekosustav koji daje ja hranu, prikriju, i o�iste vodu. Istra�ivanje je prona�lo taj u nekim slu�ajevima, " uro�ene rezerve ne bi li mogle " postojati zapravo za�tititi pra�umu bolji nego " dr�avljanin " parkira " u Amazoni. Parkovi mogu tako�er pomagati gospodarstvo u pra�umi dr�avama od privla�e�ih stranih turista koji plate ulaznice, unajme lokalne wildneress vode, i kupe lokalne narodne rukotvorine kao ko�are, majice, i zrno narukvice. PODR�KA TRUPA KOJIH NE POVRIJEDE OKOLI� Danas postoje mnoge trupe zabrinut za okoli�. Ove trupe tra�e na�ine smanjiti njihovo djelovanje na svijeta oko ja kroz recikliranje, pomo�u manje energije, i podupiranje o�uvanja napori u drugim dr�avama. Ako potro�a�i vi volite i va�i roditelji nosive ove trupe od kupnje njihovi proizvodi i usluge zatim okoli� �e biti u povoljnijem polo�aju. Kako otkriti ako trupe su eko-prijateljski EKOTURIZAM Ekoturizam je ekolo�ki odgovoran putuje u u�iva i cijene prirodu i kulturna iskustva. Ekoturizam bi trebao imati donje djelovanje na okoli�a i bi trebao pridonijeti prema blagostanju mje�tana. �TO JA U�INITE MO�ETE KOD KU�E PREMA POMO�I OKOLI�U Postoje nekoliko stvari mo�ete u�initi kod ku�e pomagati smanjiti va�e djelovanje na okoli�a. Isklju�e svjetla kada vi ne trebate ja. Kada �arulje izgore zamijene ja s energijom-efficent �arulje Nemojte otpadna voda. Recikliraju. Poti�u va�e roditelje prema pogonu pogonsko-u�inkoviti automobili i ne da pregriju njihovu ku�u. ne puste va�e �ivotinje idu kada vi ne �elite ja bilo kakav vi�e. Prije kupnje ku�nog ljubimca budi siguran da vi ste spremno na ono se pobrine za. Je imao ku�ni ljubimca je odgovornost. Stvari mo�ete u�initi pomagati spasiti pra�ume: ne kupi proizvode napravljen od �ivotinjskog svijeta oguli ko�u ne kupi egzoti�ne ku�ne ljubimce koji su bili skupljani od divlji. Vi mo�ete pitati teto�iti trgovine ako �ivotinje su " divlje-zate�en " ili " zato�enik je uzgajao." " Zato�enik je uzgajao " �ivotinje je vi�e prijateljski za okoli� Kupe je reciklirao papir. ne kupi drvene proizvode od Indonezije, Malezija, Brazil, ili Afrika osim ako vi znate oni potje�u od eko-prijateljski dobavlja�i. Dobar na�in znati ako drvo je pra�uma-siguran je ako ono ima " ovla�tenu etiketu." primjer ovla�tene etikete je " FSC-potvr�en " koji zna�i drvo potje�e od odr�ivo pode�enih �uma. U�i vi�e oko pra�uma i bilje i �ivotinje koje �ive u ja. Ka�u va�e prijatelje i roditelji za�to pra�ume su va�an. PRAVNI Pristanu na kori�tenje ovog dokumenta slobodno distribucija preko ispis ili druga�ije je ovime dan, pod uvjetom da mongabay.com je vjerovan kao izvor. Mongabay.com je usmjeren pove�ati se zanimao za �ivotinjski svijet i wildlands dok je promicao svijest o ekolo�kim problematikama. Ako nije druga�ije ure�eno, sav sadr�aj na gradili�ta je napisano od strane retor Batlera.

�2007 Rhett Butler